Kada temperature počnu da padaju i zima najavi svoje prisustvo ledenim kišama i snegom, slojevita garderoba postaje obavezan deo našeg svakodnevnog oblačenja. Ali šta je sa našim krznenim prijateljima? Da li bi trebalo oblačiti pse tokom zime?
Jedna od čestih zabluda u vezi sa psima jeste da su oni ,,prilagođeni” svim godišnjim dobima i da su sve ljudske ,,intervencije”, poput oblačenja, potpuno beskorisne i štetne. Dok je tačno da ne treba preterivati, i da svaki pas ima svoje potrebe, nemar može u mnogome naštetiti zdravlju vašeg ljubimca.
Psi su pripitomljene životinje koje su evoluirale posredstvom ljudskog delanja. Čovek je izvršio uticaj na selekciju i uzgoj pasa kako bi stvorio određene vrste, te ih prilagodio određenim podnebljima i potrebama (zato postoje takozvani lovački psi, na primer). Tako imamo sibirskog haskija, radnog psa poreklom sa Sibira, koji ima dvostruko krzno da ga zaštiti od hladnoće ovog podneblja, kao i dalmatinca, poreklom iz Dalmacije, sa jednim slojem krzna za brzo sušenje u toploj klimi.
Od vrste psa, dakle, zavisi da li bi trebalo da oblačite svog ljubimca tokom zime. Ako vaš pas ima dvostruko krzno — primer je pomenuti sibirski haski, zatim akita, zlatni retriver, aljaski malamut i drugi — vrlo je verovatno da mu niske temperature neće smetati toliko da će zahtevati oblačenje. U ovom slučaju, ipak, moraćete da obratite više pažnje na zdravlje vašeg psa tokom leta, kada dvostruka krzna otežavaju opstanak na visokim temperaturama.
Psi sa jednim slojem krzna — pomenuti dalmatinac, engleski hrt, bostonski terijer, čivava i drugi — su potpuna suprotnost. Oni su uzgajani za toplije klime i, kada se nađu u podnebljima za koje su niske zimske temperature karakteristične, zahtevaće više nege. U ovom slučaju, zimske jaknice mogu mnogo doprineti očuvanju telesne toplote i sveukupnog zdravlja vašeg psa.
Drugi faktori na koje treba obratiti pažnju tokom zime jesu građa, starost i sveukupno zdravlje ljubimca. Štenci i stariji psi obično teže podnose hladnoću, kao i oni psi koji pate od hroničnih bolesti, poput artritisa i bolesti bubrega. Mali psi takođe brže gube telesnu toplotu, te će im biti teže na niskim temperaturama nego krupnijim, većim psima.
Ključno je, dakle, napraviti procenu prema vrsti psa i njegovim karakterističnim potrebama, jer nijedan pas nije isti, a naročito ne mešanci, kojih je, nažalost, ovih dana mnogo na ulici. Obratite posebnu pažnju na veličinu garderobe kada je kupujete svom ljubimcu. Kao i kod čoveka, psu odelce mora pristajati savršeno kako ga ne bi žuljalo, limitiralo mu pokrete i izazvalo iritacije.
Još jednom napominjemo da je važno obratiti pažnju na stvarne potrebe ljubimca i izbegavati i preterano oblačenje. Vaš pas se može i ,,pregrejati” ako ga previše utopljavate.
Simptomi hladnoće kod pasa su obično sledeći:
- Drhtavica
- Podvijen rep
- Cvilež i nervoza
- Odbijanje kretanja
- Podizanje šapa od zemlje
Ako još uvek niste sigurni/e da li bi trebalo da obučete svog psa tokom zime, posavetujte se sa veterinarom ili veterinarkom.
Osim što možete obući svom psu jaknicu tokom zime, ispratite ove savete da sačuvate zdravlje svog psa na niskim temperaturama:
- Obezbedite svom psu suvo i toplo zatvoreno mesto za spavanje.
- Obrišite i dobro osušite psa posle šetnje ako se iskvasi ili pokisne.
- U šetnji budite aktivni i izbegavajte da vaš pas dugo stoji u mestu — fizička aktivnost, kao i kod ljudi, podiže telesnu temperaturu.
- Nikad ne ostavljajte psa samog u autu (čak ni na minut!) tokom ekstremno niskih (a ni visokih) temperatura.
- Izbegavajte zaleđena jezera i reke tokom šetnje, jer led može pući pod ljubimcima i izazvati razne nesrećne slučajeve.
- Čizmice za šape mogu pomoći u očuvanju telesne temperature i prevenirati kontakt sa otrovnim materijama poput soli na putu i antifriza.
- Obratite pažnju na temperaturu i stanje njuškice i ušiju vašeg psa ako provodite dosta vremena napolju. Ovi delovi tela nisu pokriveni krznom i mogu promrznuti na zimi.
Ako primetite bilo kakve promrzline na vašem psu ili druge simprome hipotermije, odmah kontaktirajte izabranog veterinara ili veterinarku.
Uvek konsultujte veterinara ili veterinarku pre nego što poslušate bilo kakav savet od trećih lica u vezi sa vašim ljubimcem ili ljubimicom. Ono što je bezbedno za jednu životinju ne mora biti bezbedno za drugu životinju (čak i iste vrste).
Rezon Magazin nije odgovoran za akcije koje čitaoci i čitateljke naprave čitajući naše tekstove i ne pretenduje da zameni mišljenje veterinara ili veterinarke.
Izvor naslovne fotografije: Freepik