Prekrasnih sitnih belih cvetova koji ukrašavaju suncem okupane livade, kamilica je biljka koja zanosi svojom lepotom a očarava lekovitim svojstvima. Česta na prostoru Evrope, kamilica se vekovima unazad koristila u medicinske svrhe da unapredi zdravlje i tretira čitav niz zdravstvenih stanja, od bolova u mišićima i menstrualnih tegoba do insomnije i groznice. Zato nije ni čudo što je čaj od kamilice obično dostupan u svakoj kući u regionu — a sama biljka često uzgajana u saksijama i baštama.
Ako i vi želite da kamilicu dodate svojoj kolekciji lekovitog bilja i ukrasnog cveća u stanu ili dvorištu, ovaj tekst će vam otkriti sve što treba da znate o njenom uzgoju.
Osnovni podaci o kamilici

Kamilica ima dve osnovne varijante: nemačku i rimsku. Obe vrste imaju slične benefite, a najčešće se koriste kao podrška u lečenju određenih zdravstvenih stanja (više o ovome na kraju teksta), ali i za ukusna pića i proizvode za negu kože.
Kamilica ima sitan žuti cvet sa mnogobrojnim belim laticama, veoma nalik na belu radu, čijem rodu i pripada, s tom razlikom što raste žbunasto, u bokorima, i ima visoke stabljike, dok ono što mi zovemo belom radom ostaje prizeman, sitan cvet. Razvija se iz semena u proleće pod jakim, direktnim suncem ili u delimičnom hladu, i raste brzo. Kamilica može u potpunosti procvetati za samo 10 nedelja.
Cvetanje kamilice se obično dogodi sredinom leta i traje sve do kraja leta ili prvih mrazeva. Cvetovi se tokom celog leta beru i celi suše za čaj, a često se i melju u prah koji može poslužiti i za kesice čaja i kao dodatak raznovrsnim kremama za kožu.
Kako uzgajati kamilicu u saksiji ili bašti

Kao što smo spomenule, kamilica uspeva odlično na dobro osunčanim poljima i livadama, ali će se lepo razvijati i u dvorištu, bašti, pa i u kući, u saksiji.
Sadnja
Kamilica se razmnožava isključivo iz semena, te ako želite da je uzgajate u svom dvorištu ili bašti, seme morate posaditi direktno u zemlju u jesen ili neposredno nakon poslednjeg mraza. Alternativno, seme možete posaditi u saksiju dva ili tri meseca pre proleća, a onda biljku presaditi u baštu ili dvorište nakon poslednjeg mraza.
Ako kamilicu želite da posadite u kući i tu je držite tokom cele godine, seme možete položiti u zemlju bilo kada, ali imajte na umu da ova biljka voli topla i osunčana mesta. Ako joj ne obezbedite dobre uslove tokom zime, može izmrznuti.
Kada sadite kamilicu, samo blago pritisnite seme u zemlju — nemojte ga polagati duboko i pokrivati debelim slojem zemlje. Presađivanje je najbolje izvesti kada je biljka mala.
Održavanje
Sve što kamilica zahteva jeste dosta sunca i dobar sistem drenaže u saksiji. Zato što joj koren raste blizu površine zemlje (i ne ide u dubinu), kamilica ne voli vodu i lakše će podneti sušu nego mnogo kiše i previše zalivanja. U tom smislu, kamilici će biti potrebno malo ili nimalo đubriva, pa je naša preporuka korišćenje organskog đubriva koje možete lako napraviti kod kuće uz sasvim prirodne i biorazgradive materijale, minimalno štetne po biljku, zemlju, vas i okolinu.
Kamilica je zahvalna i zato što ne privlači mnogobrojne štetočine. Većina insekata vam neće biti problem — osim biljnih vaši, koje ponekad napadaju ovu biljku, i puževa golaća i običnih puževa, koji napadaju seme i veoma mlade biljke. Jedino je potrebno redovno odstranjivati korov u bašti ili dvorištu, jer kamilica nije baš najbolja ,,takmičarska” biljka.
Ukoliko želite da koristite cvetove kamilice za čaj, berite ih bez otkidanja stabljike, odmah po cvetanju, i koristite ih sveže ili ih osušite za kasniju upotrebu. Sušenje cvetova kamilice je veoma jednostavno: prostrite cvetove na ravnu površinu, u toplom i suvom prostoru, daleko od sunca, na otprilike dve nedelje. Kada se potpuno osuše, odložite ih u hermetički zatvorenu posudu i čuvajte na suvom i mračnom mestu.
Prezimljavanje
Nemačka kamilica je jednogodišnja, a Rimska kamilica višegodišnja biljka. U zavisnosti koju od ove dve vrste uzmete, ona će umreti u jesenjoj sezoni ili preživeti zimu. Ipak, Rimska kamilica zahteva dobru zaštitu od mrazeva i niskih temperatura u bašti i dvorištu. U kući, ona će biti sasvim dobro na svim zatvorenim mestima zaštićenim od temperatura ispod nule.
Kamilica kao tradicionalni kućni lek

Kamilica je kao lek hvaljena prvenstveno zbog svojih anti-inflamatornih svojstava, budući da pomaže u ublažavanju simptoma upale u organizmu. Čaj od ovog lekovitog bilja se najpre preporučuje za umirenje bolova u stomaku, dijareje i mučnine, kao i za bolove nastale usled zapaljenja urinarnog trakta i menstruacije. Ali je pokazao odličnu sposobnost i u ublaženju simptoma stresa, anksioznosti i nesanice.
Na najosnovnijoj razini, čaj od kamilice se koristi i za inhalaciju radi umirenja simptoma prehlade i gripa. Mnogobrojne studije, međutim, naglašavaju da kamilica potencijalno može biti i od mnogo veće pomoći, te prevenirati kardiovaskularna i gastrointestinalna oboljenja i različite vrsta kancera, poput raka kože, dojke, prostate i jajnika.
Čaj od kamilice čak može biti i delotvorno sredstvo za ispiranje očiju i umirenje simptoma alergijskog konjuktivitisa. Ali ova biljka nije samo delotvorna kada se uzima kao oralno sredstvo. U formi praha, ona pomaže brže izlečenje rana i infekcija na koži i upalnih procesa u usnoj duplji, grlu i očima.
S obzirom na sve ove benefite koje kamilica nudi čovečanstvu, prosto ne treba razmišljati dva puta da li dodati ovu biljku domaćinstvu — a naročito ne s obzirom na njenu izrazitu sposobnost da ulepša svaku kuću svojim prelepim žuto-belim cvetovima.
Rezon Magazin ne pruža medicinske savete. Sve informacije ovog tipa na našem sajtu, uključujući tekst, grafiku i slike, su informacionog i edukativnog karaktera. Rezon Magazin ne pretenduje da zameni profesionalne lekarske savete, dijagnoze i tretmane. Uvek potražite savet doktora za vaše specifično zdravstveno stanje ili tretman.
Rezon Magazin koristi linkove drugih sajtova ili ostalog edukacionog materijala da osigura kredibilnost sadržaja ali ni u kom slučaju nije odgovoran za tvrdnje ovih materijala.
Ako zahtevate hitnu medicinsku pomoć, pozovite svog lekara ili hitnu pomoć (194) ili posetite najbližu bolnicu.
Tekstualni izvori:
- Singh O, Khanam Z, Misra N, Srivastava MK. Chamomile (Matricaria chamomilla L.): An overview. Pharmacogn Rev. 2011 Jan;5(9):82-95. doi: 10.4103/0973-7847.79103. PMID: 22096322; PMCID: PMC3210003.
- Srivastava JK, Shankar E, Gupta S. Chamomile: A herbal medicine of the past with bright future. Mol Med Rep. 2010 Nov 1;3(6):895-901. doi: 10.3892/mmr.2010.377. PMID: 21132119; PMCID: PMC2995283.
- Susan Mahr. Chamomile, Matricaria chamomilla. University of Wisconsin – Madison.
- The Royal Horticultural Society.
Izvor naslovne fotografije: wirestock/Freepik