Pored nesamerljive odanosti i ljubavi prema čoveku, psi su najpre poznati po istančanom čulu mirisa. Njihov nos zapravo toliko dobro radi da mogu da osete miris milijarditog dela goriva, poput benzina, u kašičici, i miris bolesti jednak jednoj kašičici šećera rastvorenog u dva olimpijska bazena. Nije ni čudo što ih policija i medicina rado primaju u svoje redove.
Za razliku od ljudi, koji imaju oko 5 miliona receptora mirisa u nosu, psi ih imaju do 300 miliona! Ovo im omogućava da namirišu baš to parče šunke koju noću pokušavate da iskradete iz frižidera da niko ne zna — ali i da iskoriste svoje super moći za pomoć čovečanstvu.
U poslednje vreme, studije su se naročito bavile sposobnošću pasa da otkriju određene zdravstvene tegobe kod ljudi. Ispostavilo se da psi mogu da nanjuše više nego što je iko mogao da pretpostavi.
Napomena: Pod ,,mirisom bolesti” se podrazumeva miris koje čovekovo telo ispušta usled promene njegovog hemijskog sastava.
Migrene
Termini ,,glavobolja” i ,,migrena” se često koriste naizmenično da označe istu stvar. Migrena, međutim, podrazumeva kompleksno zdravstveno stanje koje odlikuje ponavljajuća glavobolja, ali i niz drugih simptoma, kao što su mučnina, povraćanje, promena raspoloženja, umor i osetljivost na svetlost, buku i mirise.
Migrenu takođe odlikuje nepredvidivost. Osobe koje od nje boluju uglavnom ne mogu da znaju kada će doživeti sledeću veliku epizodu glavobolje da bi se adekvatno pripremili i pripremile. Psi u ovom slučaju mogu biti od velike pomoći.
U ispitivanjima sprovedenim još pre više od 10 godina, pokazalo se da psi mogu da osete nadolazeću glavobolju kod ljudi dva sata pre nego što ona razvije simptome u telu. Danas, psi već uveliko preuzimaju uloge čuvara svojih ljudskih saputnika i saputnica koji i koje pate od ovog zdravstvenog stanja. Oni po promeni u mirisu čovečjeg tela mogu da predosete napad glavobolje i do 48 sati ranije, alarmirajući vlasnika ili vlasnicu, tako da on ili ona na vreme može da popije terapiju, isplanira obaveze i preduzme druge mere predostrožnosti.
Razne vrste virusa
Različite studije su takođe pokazale da psi imaju izraženu sposobnost detektovanja infekcija i virusa u ljudskom organizmu. Neke su čak zaključile da psi mogu da osete COVID-19 virus preko mirisa znoja i pljuvačke kod ljudi.
Dijabetes
Dijabetes je hronična bolest koja nastaje kada pankreas ne proizvodi dovoljno insulina ili telo ne može efektivno da iskoristi proizvedeni insulin. Različite vrste dijabetesa imaju različite simptome, ali sve ostavljaju značajne negativne posledice po zdravlje čoveka.
Prema nekim studijama, psi mogu da osete kada je šećer u krvi kod ljudi previsok ili prenizak, i upozore ih da na vreme uzmu lekove ili preduzmu druge preventivne zdravstvene mere. Ipak, druge studije sugerišu da psi imaju visoku marginu pogreške, te ne savetuju oslanjanje jedino na njihovu pomoć.
U svakom slučaju, terapijski psi obučeni da pomognu ljudima sa dijabetesom mogu pružiti i druge vrste pomoći, koje se ne svode samo na upozorenje o nivou šećera u krvi. Oni se treniraju da u slučajevima krize donesu vlasnicima i vlasnicama hranu, lekove i paket prve pomoći, ali i da pozovu bilo koga iz okruženja u veoma hitnim situacijama, kao što je gubitak svesti.
Epileptične napade
Postoje indikacije da psi mogu da predosete kada će se desiti epileptični napad kod čoveka putem mirisa koji telo odašilja, i tako obavestiti vlasnika ili vlasnicu da se pripremi na vreme. Iako je margina pogreške i u ovom slučaju visoka, bez obzira da li psi uspeju da predosete epileptični napad ili ne, oni mogu biti od ogromne pomoći tokom napada.
Epilepsija je hronični poremećaj rada mozga, pri kome mozak šalje pogrešne signale grupama nervnih ćelija, uzrokujući napade. Zato je veoma važno imati nekoga u blizini kada epileptični napad počne. Psi se danas treniraju da, kada epileptični napad počne kod određene osobe, urade sledeće:
- Laju ili dovedu ljude u okolini, obaveštavajući ih o situaciji
- Legnu pored osobe da bi umirili trzaje tela i predupredili povrede, poput udarca glavom ili drugim ekstremitetima o čvrsto tlo
- Aktiviraju alarm ili neku drugu vrstu uređaja za poziv u pomoć
Narkolepsiju
Narkolepsija predstavlja vrstu neurološkog poremećaja koja utiče na sposobnost mozga da kontroliše stanje budnosti i sna. Tako osobe koje boluju od narkolepsije mogu da iskuse simptome sna, poput slabosti u mišićima, tokom budnog stanja, izrazitu pospanost u toku dana, paralizu sna i insomniju, između ostalog.
Studije sugerišu da ljudi koji boluju od narkolepsije ispuštaju određeni miris koji psi mogu da osete, te se treniraju da upozore na iznenadne napade sna ili slabosti. Osim toga, psi mogu pomoći prilikom odvijanja simptoma depresije. Oni, na primer, mogu pružiti podršku prilikom hodanja ili sedenja, kada slabost mišića ugrozi ravnotežu, doneti lekove, pozvati pomoć ili čak probuditi osobu, po potrebi.
Parkinsonovu bolest
Parkinsonova bolest predstavlja neurodegenerativno oboljenje. Ona pogađa centralni nervni sistem i uzrokuje odumiranje nervnih ćelija, što dovodi do nekontrolisanih pokreta, poput ukočenosti i gubitka ravnoteže, ali i mentalnih smetnji i promena ponašanja, poput depresije i problema sa pamćenjem.
Kod Parkinsonove bolesti je ključno rano otkrivanje, kako bi osobe koje od nje boluju mogle blagovremeno da počnu sa odgovarajućom terapijom i kontrolišu njene simptome. Psi mogu pomoći u ovome, jer prema raznim studijama, imaju odličnu sposobnost da nanjuše ovu bolest. Prilikom kontrolnih pregleda, oni mogu motivisati doktore i doktorke da urade testove na Parkinsonovu bolest ranije nego što bi to možda inače bio slučaj.
Osim toga, terapijski psi mogu pomoći ljudima koji boluju od Parkinsonove bolesti na sličan način kao kod epilepsije i narkolepsije. Oni mogu pružiti stabilnost, doneti lekove, pozvati pomoć i još mnogo toga.
Kancer
Rano otkrivanje je ključno u efektnom tretmanu bilo koje bolesti, a naročito kancera. Psi mogu pomoći u blagovremenoj detekciji različitih vrsta kancera, uključujući rak dojke i rak debelog creva, melanom i rak pluća. Oni imaju ovu super moć zahvaljujući svom izuzetno osetljivom nosu, koji oseća promene u mirisu kože, daha i pljuvačke kod ljudi koji boluju od raka.
Rezon Magazin ne pruža medicinske savete. Sve informacije ovog tipa na našem sajtu, uključujući tekst, grafiku i slike, su informacionog i edukativnog karaktera. Rezon Magazin ne pretenduje da zameni profesionalne lekarske savete, dijagnoze i tretmane. Uvek potražite savet doktora za vaše specifično zdravstveno stanje ili tretman.
Rezon Magazin koristi linkove drugih sajtova ili ostalog edukacionog materijala da osigura kredibilnost sadržaja ali ni u kom slučaju nije odgovoran za tvrdnje ovih materijala.
Ako zahtevate hitnu medicinsku pomoć, pozovite svog lekara ili hitnu pomoć (194) ili posetite najbližu bolnicu.
Izvor naslovne fotografije: teksomolika/Freepik