Inovacija. Razvitak. Transformacija. To su glavne reči koje se poslednjih godina čuju na svakom koraku kada govorimo o tehnologiji i tehnološkom sektoru kao takvom. S obzirom na vrtoglav napredak digitalnih alata i softvera poput veštačke inteligencije i mašinskog učenja, ne začuđuje što se samo ,,progresivni” atributi koriste uz tehnološki sektor. Ali, ako je on u takvom stanju neprestanog rasta i razvoja, kako to da i dalje zaostaje kada je reč o prisutnosti žena na radnim mestima u informacionim tehnologijama (IT)?
Jednak pristup obrazovanju uz različite društvene norme
Na prvi (površniji) pogled, može se učiniti da ne postoji prava diskrepancija u zastupljenosti polova u IT sektoru. Žene se mogu edukovati i dobiti posao u ovom polju isto kao i muškarci, zar ne? To je tačno — ali, kako onda objasniti činjenicu da samo oko 35% žena radi u okviru nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike (Science, technology, engineering, and mathematics; u svetu poznat kao STEM sektor).
Nedostatak društvene potpore i uzora, ali i drugi društveni faktori utiču na to da devojčice nemaju iste mogućnosti kao dečaci prilikom obrazovanja. Limitirane socijalnim normama i očekivanjima, tek 35% žena završi školovanje u STEM sektoru — brojka koja se nije promenila već 10 godina — a većina njih uzima diplome iz bioloških nauka ili van sektora, na primer, u sferi psihologije i društvenih nauka.
Prema istraživanjima, žene su uglavnom navele da su nedostatak poverenja u njihove sposobnosti, nejasan put napretka karijere, i manjak uzora i podrške u učenju i napredovanju glavni razlozi zbog kojih ne napreduju na IT poslovima.
Podaci o broju radnih mesta koje zauzimaju žene u IT sektoru i njihovom položaju u industriji
Istraživanja pokazuju da kompanije koje zapošljavaju žene na pozicijama moći imaju predispoziciju da značajno prestignu po profitabilnosti kompanije koje to ne čine. A kada bi se broj žena u IT sektoru povećao na 45% do 2027. godine, bruto domaći proizvod (BDP) bi se povećao za €260 milijardi — i iznosio €600 milijardi.
Pa, ipak, statistike nam govore sledeće:
- Žene zauzimaju tek 22% svih radnih mesta u tehnološki orijentisanim kompanijama u Evropi, a najmanje su prisutne u informacionim tehnologijama koje se bave prikupljanjem i obradom podataka na cloud-u i softverskom inženjerstvu.
- Odnos žena prema muškarcima u IT firmama je 1:3 na svim pozicijama a 1:4 na tehničkim položajima.
- Žene zarađuju 23% manje od muškaraca u IT kompanijama u Evropi, naročito novoosnovanim malim preduzećima, drugačije poznatim kao startup.
- U Evropi, samo 19% žena zauzima rukovodeće položaje u kompanijama.
- Čak 70% ispitanica koje rade u IT sektoru imaju osećaj da moraju da rade više i napornije nego muškarci na istim pozicijama.
- Žene u IT sektoru prijavljuju da doživljavaju redovnu diskriminaciju i seksizam na poslu, od ,,neslanih šala” do sumnje u njihove sposobnosti.
Kada ovo uzmemo u obzir, pompezne izjave o digitalnoj transformaciji i ,,veštačkoj inteligenciji koja menja svet” dobijaju sasvim drugu dimenziju. Štaviše, dovoljno je imati na umu da je veštačka inteligencija već pokazala ogromnu pristrasnost prema polovima sa kojima dolazi u kontakt — i čak produbila postojeću društvenu neravnopravnost.
Put u (svetlu digitalnu) budućnost
Budući da se kompanije globalno suočavaju sa manjkom dobro obučene radne snage, naročito u rukovođenju inovativnim tehnološkim alatima, čini se da je pristrasnost u zapošljavanju nešto što sebi ne mogu da priušte. Teško je, ipak, očekivati da je ovo jedino što će kompanije, entitete žudne jedino profita, naterati na promenu. Ona mora krenuti od nas, običnih ljudi, i zahvatiti sve stupnjeve društva, od obrazovanja do tržišta rada.
Prema nekim predviđanjima, biće potrebno oko 50 godina da se dostigne jednakost u zastupljenosti žena na radnim mestima u svim industrijama, ne samo IT sektoru. Ovaj alarmantan podatak samo naglašava potrebu za što bržim i snažnijim akcijama ka postizanju jednakosti, naročito jer se u poslednje vreme primećuje pad u kompanijskim inicijativama okrenutim ka poboljšanju položaja žena na tržištu rada.
Izvor naslovne fotografije: Freepik