Kao što ime sugeriše, morski led predstavlja zaleđenu morsku vodu koja se formira na Arktiku i Antarktiku tokom zime na obe hemisfere. Ovaj led ima veoma značajnu ulogu za zdravlje čitave planete. Morski led prvenstveno stvara zaštitni omotač preko okeana koji sprečava isparavanje i emitovanje toplote ka atmosferi — što doprinosi očuvanju izbalansirane globalne klime. On, zatim, ima važnu ulogu u polarnom ekosistemu jer pomaže rast i razvitak mnogih jedinjenja važnih za morski lanac ishrane. Da ne spominjemo da je morski led stanište mnogih životinja, kao što su foke, polarni medvedi i pingvini.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da se poslednjih godina morski led smanjuje rekordnom brzinom. Američki nacionalni centar za informacije o snegu i ledu naznačio je da je led na Antartiku dostigao rekordne niske nivoe u 2023-oj. Imajući u vidu gore spomenutu važnost morskog leda za očuvanje atmosfere i ekosistema čitave planete, ovaj podatak duboko zabrinjava naučnike i naučnice širom sveta — a trebalo bi i običnog čoveka.
Ukoliko, međutim, ova informacija nije dovoljna da uzrokuje zabrinutost, postoji još jedna vest koja je potresla svet. Naime, najveći ledeni breg sa Antarktika se odvojio od ostatka morskog leda i otisnuo u okean. Rezon Magazin prenosi zašto je ovo izazvalo bojazan kod naučnika i naučnica širom sveta.
A23a: Poreklo i važni podaci
Pukotine nastaju u morskom ledu iz različitih razloga. Najveća ovakva pukotina zabeležena je još 1957. Ona se širila sve do 1986-e, kada je razbila morski led i stvorila ledene bregove A22, A23 i A24.
Od tog vremena, najveći ledeni breg na Antarktiku nazvan je imenom A23a. Naime, on se prostire na skoro 4,000 kvadratnih kilometara i meri trilione tona leda, što je A23a dovelo do Ginisove knjige rekorda.
A23a se od razdvajanja koje se desio 1986-e zakačio za morsko dno i ostao nepokretan preko 30 godina. Sada, međutim, ovaj ledeni breg plovi okeanom samostalno, potpomognut vetrovima u strujama.
Kako se najveći ledeni breg odvojio od Antarktika i kuda ide
Naučnici i naučnice nisu sigurni kako je došlo do razdvajanja najvećeg ledenog brega od ostatka morskog leda. Verovatno je da je došlo do toga da se led tokom toplijih dana istanjio i dozvolio morskim strujama da odvoje A23a od ostatka ledene mase.
Kako se A23a otisnuo u okean, pošao je putem južnog okeana. Stručnjaci i stručnjakinje navode da je malo verovatno da će se ovaj ledeni breg istopiti — što je nešto što se dešava sa manjim ledenim bregovima koji se odvoje od Antarktika. Verovatnije je da će se A23a ponovo “usidriti” negde u okeanu, možda čak i kraj ostrva Južne Džordžije. Ovo podstiče zabrinutost jer bi A23a mogao da se postavi kao barijera životinjama koje se razmnožavaju i hrane na kopnu u okolnim vodama ovog ostrva.
Uticaj klimatskih promena na odvajanje i kretanje A23a
Odvajanje A23a od Antarktika može imati i pozitivne i negativne posledice. Pozitivni uticaj bi se ogledao u mogućem propagiranju razvoja organizama u vodama daleko od Antarktika — baš kao što morski led to čini na Arktiku i Antarktiku. Negativne posledice, međutim, bi mogle biti uzrokovane kretanjem ogromne mase leda okeanom. Uz gore spomenuto, A23a bi mogao i da uzrokuje smrt morskih jedinjenja i životinja jednostavno svojim kretanjem, drobeći sve pred sobom.
Naučnici i naučnice nisu mišljenja da je odvajanje A23a uzrokovano klimarskim promenama jer je ovaj ledeni breg potekao sa relativno stabilnog dela Antarktika. Takođe su stanovišta da su ovakve promene jednostavno sastavni deo načina na koji morski led, a samim tim i Arktik i Antarktik, funkcioniše.
Ipak, stručnjaci i stručnjakinje pozivaju na oprez i delanje u vezi sa klimatskim promenama. Iako odvajanje A23a ne mora biti uzrokovano klimatskim promenama, ovaj ledeni breg može uticati na promenu klime i ekosistema. Takođe, kao što smo spomenuli, morski led Antarktika je dostigao rekorno niske nivoe, što ima veze sa klimatskim promenama i može ostaviti dalekosežne posledice — prvenstveno podići nivo mora a zatim i dodatno zagrejati planetu.
Izvor naslovne fotografije: Freepik