Lepota bez okrutnosti: Šta zapravo znači cruelty-free kozmetika?

Ona maskara koju obožavate da koristite jer vam produžava trepavice, ili onaj šampon koji čini da vam kosa danima miriše na najsvežije voće — da li znate odakle dolaze i kako su napravljeni? Veliki deo kozmetike koja se prodaje u Srbiji i regionu, ali i celom svetu, nema oznake o poreklu sastojaka, a još manje o procesima testiranja koje kompanije izvode kako bi se uverile u njihovu efektnost. 

Prema neprofitnoj organizaciji pod nazivom Human svet za životinje, 190 miliona životinja godišnje na celom svetu učestvuje u štetnim i nasilnim procesima testiranja i istraživanja koje sprovodi čovek. Poznata PETA (People for the Ethical Treatment of Animals), sa druge strane, procenjuje da u istu svrhu oko 110 miliona životinja, uključujući miševe, pacove, žabe, mačke, pse, kuniće, majmune i hrčkove, biva ubijeno godišnje samo u Sjedinjenim Američkim Državama.

Da dovedemo temu i na naše predele, za sve one koji/e misle da je ovo problem nekog drugog sveta, u Evropi je samo 2022. godine 18.9 miliona životinja iskorišćeno u laboratorijskim eksperimentima, a od toga 9.6 miliona je odgojeno i čuvano samo u ove svrhe, a ubijeno jer nije bilo potrebe za testiranjem.

U vreme kada tehnologija i nauka dosežu nikad viđene razmere, i alternativne vrste testiranja dobijaju na zamahu — poput korišćenja ljudskog tkiva i ćelija, robotike, 3D bioštampanja i slično — pitanje je, zašto kompanije još uvek testiraju na životinjama (ako je to ikada i bilo potrebno)? Ovo i druga pitanja smo postavile našoj sagovornici Nikolini Kanjer, biološkinji koja se strastveno zalaže za prava životinja u okviru kozmetičke industrije i nauke.

Rezon Magazin: U jednom od prethodnih tekstova, Rezon Magazin tim se već bavio osnovama lepote bez okrutnosti i predstavio kratku listu brendova koji ne testiraju na životinjama. Da li bi, ipak, mogla da nam objasniš detaljnije šta je to lepota bez okrutnosti o kojoj tako često slušamo u poslednje vreme? 

Ljepota bez okrutnosti znači da proizvodi koje koristimo za njegu i uljepšavanje nisu testirani na životinjama ni u jednoj fazi proizvodnje, od samih sirovina, preko formulacije, do gotovog proizvoda, te da brend ne plaća treće strane niti prodaje proizvode na tržištima gdje je testiranje zakonom propisano. Svoju cruelty-free politiku brand mora jasno komunicirati u poslovanju i marketingu. Brend se može smatrati cruelty-free isključivo ako ovu definiciju slijedi u cijelom svijetu.

Iako točan globalni broj nije precizno poznat, procjenjuje se da se godišnje u testiranju kozmetike koristi oko 500.000 životinja, ponajviše miševa, kunića i zamoraca, koje pate zbog proizvoda međunarodnih kompanija. Kada govorimo o kozmetici, posebno je važno naglasiti da ne postoji znanstvena potreba za testiranjem na životinjama, jer postoje daleko preciznije alternativne metode poput in vitro testova, 3D tkiva i računalnih simulacija.

Rezon Magazin: Da li postoje zakonske regulative koje regulišu način na koji su životinje uključene u testiranja kozmetike? Odnosno, da li je bilo promena u poslednje vreme koje bi u zakonskim okvirima ograničile kompanije u njihovim nesavesnim praksama?

U Europskoj uniji od 2013. godine, na temelju Uredbe (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima, testiranje gotovih kozmetičkih proizvoda i njihovih sastojaka na životinjama zakonom je zabranjeno. To znači da svi proizvodi koji se nalaze na tržištu EU moraju biti bez testiranja na životinjama, što je uistinu bio veliki civilizacijski iskorak u zaštiti životinja i u promicanju etičke ljepote. No, uz ovu odredbu postoji preklapanje s REACH regulativom koja može zahtijevati testiranja zbog zaštite zdravlja i okoliša.  

Kad sagledamo globalno tržište, mnoge velike kompanije koje posluju međunarodno i dalje provode testiranja u zemljama gdje je to zakonski propisano. Najpoznatiji primjer je Kina, koja je tek posljednjih godina počela uvoditi određene iznimke za pojedine kategorije proizvoda, ali obavezno testiranje još uvijek nije potpuno ukinuto. To otvara pitanje dosljednosti i transparentnosti: brend može biti cruelty-free u Europi, ali istovremeno testiran u Aziji.

Na Balkanskom poluotoku, iako je zakonodavstvo u određenoj mjeri usklađeno s europskim, praksa nije uvijek dovoljno jasna ni transparentna. Potrošačima/cama nedostaju jasne oznake na proizvodima, a ne postoji ni jedinstvena baza cruelty-free brendova koja bi olakšala donošenje odluka. Također, provedba samih zakona često zaostaje, što stvara prostor za nesavjesne postupke.

Drugim riječima, zakon je važan okvir, ali borba još nije završena. Dokle god postoje „rupe“ koje omogućuju kompanijama da zaobilaze zabrane testiranja na životinjama, i dokle god nema stroge kontrole provedbe istih, životinje i potrošači ostaju na gubitku.

Rezon Magazin: Čini se, ipak, da nam još uvek nedostaje informisanosti po pitanju testiranja kozmetike, budući da se toliki broj brendova reklamira i uspeva na našim prostorima bez ikakvog osvrta na to kako proizvode i testiraju svoju kozmetiku. Šta je potrebno da uradimo da bismo povećali svest ljudi o načinima na koji kozmetika može biti pogubna za životinje, ali i čitavu planetu?

Točno je, informiranost predstavlja jedan od najvećih izazova. Iako zakonodavstvo Europske unije zabranjuje testiranje kozmetike na životinjama, mnogi potrošači/ice nisu svjesni/e da to globalno još uvijek nije standard. Ključno je naglasiti da danas postoje validirane i moderne znanstvene alternative, poput:

• In vitro metoda – testiranje na ljudskim stanicama,
• 3D modela kože i organa – koji realno oponašaju ljudsku biologiju,
• Računalnih simulacija (in silico) – koje predviđaju učinke tvari bez ikakvih životinjskih pokusa.

Sama organizacija OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) je dala smjernice koje mogućuju da se sigurnost tvari procjenjuje na etički prihvatljiv način, uključujući više od 40 alternativnih metoda koje zamjenjuju testiranje na životinjama. Europska agencija za kemikalije (ECHA) preporučuje primjenu ovih metoda kako bi se smanjila upotreba životinja i povećala točnost rezultata.

Veliku ulogu u promjeni svijesti imaju stručnjaci/kinje, mediji, nevladine organizacije i same kompanije. Edukacijom o tome da testiranje ne šteti samo životinjama, već i okolišu i ljudskom zdravlju, možemo stvoriti kritičnu masu potrošača/ica koji/e zahtijevaju etičke proizvode. Kada potrošači/ce jasno pokažu da ne žele proizvode povezane s okrutnošću, industrija će biti prisiljena pratiti taj trend.

Rezon Magazin: Jedna od stvari koja naročito zbunjuje korisnike i korisnice kozmetike jesu termini koji se sada koriste naizmenično, a de facto nemaju isto značenje. Da li bi mogla da nam objasniš razlike između cruelty-free i veganske kozmetike?

Naravno! Terminima cruelty-free i veganski često se pogrešno pridaje isto značenje, iako se odnose na različite stvari.

Cruelty-free znači da proizvod nije testiran na životinjama ni u jednoj fazi proizvodnje. Brend također ne sudjeluje u testiranju, ne plaća treće strane za testiranje i ne prodaje proizvode tamo gdje je ono zakonom obavezno. Cruelty-free proizvodi mogu, međutim, sadržavati sastojke životinjskog podrijetla.

Veganski proizvod ne sadrži sastojke životinjskog podrijetla, ali može biti testiran na životinjama. 

Drugim riječima, cruelty-free se odnosi na etičnost testiranja, a veganski na sastav proizvoda.

Rezon Magazin: Na šta bi kupci naročito trebalo da obrate pažnju prilikom kupovine kozmetike kako bi bili sigurni da je reč o proizvodima koji ne testiraju na životinjama i dobijaju se sa minimalnim ili nikakvim negativnim uticajem na životnu sredinu?

Kupci bi posebno trebali obratiti pažnju na pouzdanost oznaka i certifikata kako bi bili sigurni da proizvodi nisu testirani na životinjama i imaju minimalan utjecaj na okoliš. Na tržištu često postoji greenwashing, marketinška praksa kojom brendovi proizvode prikazuju ekološki prihvatljivijima nego što zaista jesu, koristeći nejasne izraze ili lažne oznake poput eko, vegan ili cruelty-free.

Za cruelty-free proizvode, najpouzdaniji certifikati su Leaping Bunny (Cruelty Free International) s prepoznatljivim skakućim zekom i PETA Cruelty-Free, također s logotipom zeca. Za veganske proizvode, pouzdane oznake su V-Label i The Vegan Society.

EU Ecolabel, poznat i kao EU Flower, označava kozmetiku koja zadovoljava stroge standarde ekološke učinkovitosti i kvalitete tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda.

Ako niste sigurni/e u autentičnost cruelty free proizvoda, uvijek mi se možete javiti putem društvenih mreža.

Izvor naslovne fotografije: Freepik