Da li znate da se čak 95% ambalaže iz kozmetičke industrije baca? Od toga, samo 9% biva reciklirano, a ostatak završava direktno na deponijama.
Da stavimo to u još jasniju perspektivu — većina ovog otpada je ambalaža za jednokratnu upotrebu napravljena od plastike kojoj treba 450 godina da se razbije na manje delove. Kažemo ,,razbije” zato što se plastika ne razgrađuje u potpunosti već se samo kruni dalje u mikroplastiku i nanoplastiku, čestice koje zagađuju životnu sredinu i ugrožavaju sav živi svet na planeti.
Ambalaža, nažalost, nije jedini problem industrije kozmetike. Nesavesno korišćenje resursa, upotreba štetnih hemijskih jedinjenja, testiranje na životinjama i zagađenje vazduha dodatno ugrožavaju zdravlje planete i svih živih bića na njoj.
Kako bismo bolje obuhvatile i objasnile kompleksan uticaj kozmetičke industrije na životnu sredinu, zatražile smo pomoć biološkinje Nikoline Kanjer, koja se već duže vreme bavi cruelty-free lepotom, naukom i pravima životinja.
Rezon Magazin: Nikolina, ti si strastvena borkinja za prava životinja, ali i lepotu bez okrutnosti prema svom živom svetu na planeti — a uz to si i biološkinja. Šta si saznala iz svojih istraživanja o uticaju kozmetike na životnu sredinu?
Spoznala sam da kozmetička industrija može imati dvosmjeran utjecaj za prirodu, ona može biti izvor ogromnog zagađenja, ali i polje inovacija koje štiti prirodu.
U negativnom kontekstu, može imati višestruki utjecaj na okoliš i planetu, uključujući:
- Ambalažu od plastike koja se ne reciklira
- Mikroplastiku i sintetičke polimere u proizvodima koji ugrožavaju ljude i životinje
- Štetne kemikalije koje zagađuju vodene ekosustave
- Testiranje na životinjama
- Pretjerano korištenje vode i energije
- Zagađenje zraka
- Prekomjernu eksploataciju prirodnih resursa
- Gubitak bioraznolikosti
- Greenwashing i neodržive marketinške prakse.
Kad ovo sve sumiramo možemo shvatiti da je utjecaj značajan. No najbolje je to objasniti kroz znanstvene studije i primjere.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science pod nazivom A review of environmental and health effects of synthetic cosmetics (2024) istražuje utjecaj sintetičkih kemikalija u kozmetici na okoliš i ljudsko zdravlje. Iako studija ne pruža konkretne brojčane podatke, ona ističe nekoliko ključnih nalaza:
- Kozmetički proizvodi mogu sadržati više od 10.000 različitih kemijskih sastojaka.
- Dugotrajna izloženost sintetičkim kemikalijama može uzrokovati zdravstvene probleme poput raka, alergija, oštećenja reproduktivnog sustava, kožnih bolesti i drugih zdravstvenih poremećaja.
- Proizvodnja i odlaganje kozmetičkih proizvoda može negativno utjecati na ekosustave, kvalitet zraka i okeane.
- Neki kozmetički proizvodi stvaraju veliku potražnju za prirodnim uljima, što može dovesti do krčenja šuma i onečišćenja tla i vode zbog pesticida i gnojiva.
Studija pod nazivom Physiological and behavioural responses of aquatic organisms to microplastics objavljena u časopisu Environmental Pollution u lipnju 2025. godine istražuje utjecaj mikroplastike na fiziologiju i ponašanje vodenih organizama. Ključni nalazi studije:
- Mikroplastika može uzrokovati promjene u ponašanju vodenih organizama, uključujući smanjenje aktivnosti hranjenja i promjene u obrascima migracije.
- Izloženost mikroplastici može dovesti do fizioloških promjena, poput povećanja stresa i smanjenja sposobnosti preživljavanja.
Studija pod nazivom Review of Evidence of Environmental Impacts of Animal Research and Testing, objavljena u časopisu Animals (MDPI) istražuje ekološke posljedice korištenja životinja u istraživanjima i testiranjima. Ključni nalazi ove studije:
- Istraživanja na životinjama zahtijevaju značajnu potrošnju resursa, uključujući energiju, vodu i hranu za životinje.
- Laboratorijska istraživanja na životinjama generiraju značajne količine otpada, uključujući biološki otpad i kemikalije.
- Istraživanja mogu doprinositi zagađenju okoliša kroz emisije plinova i otpadne tvari.
- Rad u laboratorijima može imati negativne učinke na zdravlje istraživača/ica, uključujući izloženost toksinima i stresu.
- Korištenje životinja u istraživanjima može imati dugoročne učinke na bioraznolikost, posebno ako uključuje vrste koje su već ugrožene.
Zaključno, sve tri studije pokazuju da kozmetička industrija i povezane prakse, od upotrebe sintetičkih kemikalija i mikroplastike do testiranja na životinjama, imaju značajan negativan utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i životinja. Ovi nalazi naglašavaju potrebu za održivijim pristupima, smanjenjem štetnih tvari i razvojem alternativnih metoda testiranja (NAM) koje minimiziraju ekološke i etičke posljedice.
Rezon Magazin: U poslednje vreme, mnogi brendovi obećavaju prelazak na ,,ekološki održiviji način” proizvodnje i poslovanja, nesumnjivo podstaknuti većom potražnjom za odgovornošću kod konzumenata i konzumentkinja. Šta ovaj ,,održiviji način” obično podrazumeva?
Kada brendovi govore o „ekološki održivijem načinu“ proizvodnje, obično misle na nekoliko stvari: korištenje reciklirane ambalaže, smanjenje plastike, prelazak na obnovljive izvore energije, korištenje prirodnih sastojaka, kao i usvajanje održivih poslovnih praksi. To može uključivati etičko upravljanje lancem opskrbe, transparentnost u nabavi sirovina, smanjenje emisija u svim fazama proizvodnje i promicanje društveno odgovornog poslovanja.
No, važno je razumjeti što ta obećanja zapravo znače u praksi. Često brendovi najavljuju „zelene“ inicijative ili marketing koji zvuči impresivno, ali su u stvarnosti tvrdnje ograničene ili neistinite. Primjerice:
- L’Oréal kritiziran zbog tvrdnje da je njihov šampon Elvive Full Restore 5 ‘više održiv’, bez ikakvog jasnog konteksta koji bi tu tvrdnju potkrijepio. Kako je istaknula Changing Markets Foundation (CMF), tvrdnja ne predstavlja smisleno uspoređivanje jer kupci nisu obaviješteni u čemu je proizvod točno ‘više održiv’. Isti proizvod ističe tvrdnju ‘boca od 100 % reciklirane plastike’. Međutim, kako CMF također naglašava, sitnim slovima je naznačeno da čep boce zapravo nije izrađen od otpadnih materijala.
- Lilly Lashes, kozmetički brend sa sjedištem u Kaliforniji, dostupan na Sephora, Ulta Beauty i Amazon.com, tužen je zbog lažnog oglašavanja nakon što je svoje trepavice od nerca promovirao kao cruelty-free (bez okrutnosti), tvrdnju koju je brend sada uklonio s ambalaže. Nova tužba, koju Lilly Lashes osporava, slijedi nakon kampanje PETA-e 2020. godine, u kojoj se isti brend pozivao da prestane s proizvodnjom trepavica od krzna. Istrage PETA-e o nehumanom postupanju sa životinjama na farmama krzna navode pretrpane žičane kaveze, ekstremni psihološki stres, te neliječene rane i bolesti.
Takve prakse spadaju pod greenwashing, što znači da proizvod ili brend izgleda ekološki odgovornije nego što u stvarnosti jest. To može zbuniti potrošače/ice i dati lažan osjećaj da čine dobro za okoliš, dok utjecaj na prirodu ostaje velik.
Rezon Magazin: Koje je tvoje mišljenje kada je reč o proizvodnji ekološko održive kozmetike — šta je potrebno da se uradi da bi se smanjio uticaj ove industrije, i brendova, na životnu sredinu?
Kad je riječ o ekološki održivoj kozmetici, važno je da brendovi ozbiljno prionu poslu, ali i s dozom zaigranosti ulože kreativne ideje kojima će pokazati da održivost može biti istovremeno lijepa i korisna. Uz to, nužne su provjere brenda u vidu izvještaja i stroži zakoni i kazne kako bi se osigurala prava promjena, a ne samo prolazni trend.
Primjeri dobre prakse:
- The Body Shop sustavno razvija circular economy pristup – od uvođenja refill stanica i korištenja reciklirane plastike, do ambicioznog cilja da do 2025. sva njihova pakiranja budu potpuno kompostabilna, ponovno punjiva ili reciklabilna.
- Lush ide korak dalje nudeći 65% proizvoda u naked obliku, bez ikakvog pakiranja. Kada je ambalaža ipak potrebna, ona je izrađena od recikliranih materijala i uključena u program povratne ambalaže Bring It Back, koji nagrađuje kupce popustima i besplatnim proizvodima. Uz to, brend eksperimentalno uvodi i inovativne, kompostabilne kutije od micelija kao održivu zamjenu za plastiku.
Takvi primjeri pokazuju da održivost u kozmetici može ići u dva smjera; kroz refill i recikliranje ili kroz potpuno ukidanje pakiranja.
Rezon Magazin: Kako mi kao kupci možemo uticati na industriju i brendove da ih motivišemo da promene svoje prakse na bolje?
Kao kupci, imamo ogromnu moć da utječemo na industriju i brendove. Prije svega, edukacija i podizanje svijesti su ključni jer trebamo razumjeti što zapravo znači „održivo“ i prepoznati greenwashing. Svakom kupnjom zapravo „glasamo“ za proizvode i brendove čije prakse želimo podržati.
Možemo i:
- Birati proizvode s transparentnim sastojcima i priznatim certifikatima (npr. Ecocert, Leaping Bunny, PETA)
- Postavljati pitanja i tražiti odgovore od brendova, jer što više potrošači/ice inzistiraju na transparentnosti, to se brendovi više prilagođavaju
- Dijeliti informacije i iskustva u vidu preporuke, recenzije i edukativnih sadržaja koji šire svijest i povećavaju pritisak na industriju da promijeni svoje prakse
Jednostavno rečeno, naša kupnja i naši glasovi oblikuju budućnost kozmetičke industrije!
Izvor naslovne fotografije: Freepik
MOŽDA VAM SE SVIDI
Lepota bez okrutnosti: Šta zapravo znači cruelty-free kozmetika?
Menstrualne gaćice: prednosti i mane
