Najčešći razlog za nedostatak fizičke aktivnosti kod ljudi je manjak vremena, čak i kada postoji unutrašnja motivacija za vežbanje. Vikendi nam prolete u završavanju kućnih poslova, posvećivanju obavezama, kao i druženju sa porodicom i prijateljima/icama, pa često ni ne pomislimo na sport.
Fizička aktivnost je, međutim, ključna za dobro zdravlje čoveka, kako mentalno, tako i fizičko. Osim što pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, kancera i dijabetesa, fizička aktivnost umanjuje simptome depresije i anksioznosti i unapređuje zdravlje mozga. Pa ipak, gotovo jedna trećina celokupnog odraslog stanovništva je fizički neaktivna.
Prema vodećim svetskim zdravstvenim organizacijama, unapređenje celokupnog zdravlja čoveka i prevencija različitih bolesti počinje sa redovnom, umerenom fizičkom aktivnošću bar 150 minuta nedeljno ili intenzivnom fizičkom aktivnošću bar 75 minuta nedeljno. Kombinacija oba je još bolja, a preporučuje se i kretanje od bar 300 minuta nedeljno i jačanje mišića bar dva puta nedeljno.
Ali gde početi, naročito nakon radnih dana koji oduzimaju mnogo truda i energije?
Danas vam predlažemo sportske aktivnosti nakon posla za koje vam nije potrebna visoka fizička spretnost, a izuzetno povećavaju energiju neophodnu za ostatak dana.
Plivanje

Plivanje smanjuje stres i anksioznost, stanja koja su se pokazala kao glavni činioci narušenog zdravlja kod odraslih. Dodatno, plivanje aktivira sve mišiće u telu i pomaže kod bolova u leđima i lošeg držanja prozrokovanih celodnevnim sedenjem, što ga čini savršenim za sportsku aktivnost nakon posla.
Poput svih aerobnih aktivnosti (kao što su i ostale iz ovog teksta), plivanje povećava kvalitet sna. Dovoljno je da plivate manje od sat vremena dnevno da osigurate sebi noć bez buđenja, te sveže i odmorno dočekate jutro.
Cene za pristup bazenima su relativno pristojne. Većina gradskih bazena ima popodnevne termine za rekreativno plivanje (taman nakon posla), dok večernje termine čuvaju za treninge budućih profesionalnih plivača/ica i vaterpolista/kinja. Cena ulaznice za termin se kreće od 500 do 1000 dinara u zavisnosti od lokacije, a mnogi bazeni nude popust za kupovinu mesečne karte.
Joga

Još jedna opuštajuća sportska aktivnost nakon posla, koja smanjuje anksioznost i povećava energiju, jeste joga. Vežbe meditacije i disanja u kombinaciji sa aktiviranjem čitavog dela kroz različine poze (asane) nas vraćaju sadašnjem trenutku i pomažu da se oslobodimo tenzije i opustimo posle napornog radnog dana.
Jogu možete raditi sami/e kod kuće, budući da na internetu postoji pregršt video materijala koje možete izabrati za trening. Online sesije obično traju od 15 do 45 minuta, sa prostirkom za pod ili bez (kada se trenira bez podloge daju se asane koje izvodite stojeći), a neke se izvode uz vođenje trenera/ice uživo.
Ukoliko vam se joga veoma dopadne u kućnoj varijanti, razmislite o vođenim studio treninzima. Na grupnim treninzima možete popraviti svoje tehnike disanja i položaje uz pomoć profesionalca/ki, odratiti neke položaje uz rekvizite, ali i povezati se sa ljudima iz lokalne zajednice. Drugi vežbači i druge vežbačice vam mogu dati podršku i dodatno vas motivisati tokom zajedničkog vežbanja, bilo joge bilo drugih sportskih aktivnosti.
Ples

Za ples nije potrebno mnogo — dobra muzika i osećaj za ritam, mada ovo drugo nije nužno. Ukoliko plešete kod kuće, ne morate da budete sjajni/e u tome, dokle god pokrećete svoje telo i podižete otkucaje srca.
Ples je pre svega kreativna aktivnost, dopušta vam da oslobodite svoje inhibicije, prepustite se zvuku muzike i barem za tren ne mislite o sagorevanju na poslu i listi obaveza koja vas čeka sutradan. Ali je ples takođe i veoma ozbiljna vežba koja aktivira sve grupe mišića i poboljšava kardiovaskularno zdravlje.
Kao i sa jogom, ne morate sve da znate unapred. Potražite neki video trening koji kombinuje ples i aktivan pokret, ili samo uključite muziku i pola sata plešite kako vam je volja. Kasnije možete da se učlanite i u neki klub salse ili modernog plesa, kako biste sa drugim ljudima učili/e nove pokrete, pritom se sjajno zabavljajući.
Šetnja

Naposletku, ne morate ništa „trenirati” nakon posla. Dovoljno je „samo” prošetati. Odmorite um, oči i kičmu od celodnevnog sedenja ispred ekrana tako što ćete svaki dan šetati barem pola sata. Ne morate šetati brzo i intenzivno, bitno je kretati se dugo. Već sa 7 do 8 hiljada pređenih koraka smanjuje se rizik od raka i kardiovaskularnih oboljenja.
Šetnja u prirodi, bilo to neki park ili šuma, donosi naročite benefite. Studije pokazuju da boravak u prirodi poboljšava kognitivne funkcije, aktivnost mozga, krvni pritisak i kvalitet sna, a ima i pozitivno dejstvo na mentalno zdravlje, odnosno, smanjuje stres i anksioznost.
Ova aktivnost je svakome dostupna i potpuno je besplatna, te nam je jedna od omiljenih.
Izvor naslovne fotografije: Freepik