Ako ne možete da zamislite dan bez uživanja u kafi, onda se pridružujete procenjenoj milijardi ljudi koji svakodnevno piju ovo aromatično piće. A budući da se još veći rast potražnje i celokupnog tržišta očekuje u narednih 10 godina, ova brojka će verovatno biti značajno viša kroz samo godinu ili dve.
Između ljubitelja i ljubiteljki kafe, kao i onih koji i koje to nisu, ćete, međutim, često čuti debatu o potencijalnim zdravstvenim benefitima i negativnim stranama ovog pića. Istina je, kao što to i inače biva, negde na sredini, te pre nego što zauzmete stranu — i eventualno ukinete ili povećate konzumaciju kafe — saznajte više o tome šta nam istraživanja govore.
Osnovne informacije o kafi

Teško je odrediti tačno poreklo kafe, ali neki izvori sugerišu da je ona otkrivena u 9. veku u Etiopiji, da se zatim proširila po Arabijskom poluostrvu, a onda i 17. veka stigla u Evropu, Aziju i Ameriku. Krajem 19. veka, kafa je zvanično postala druga najtraženija roba na svetu, odmah posle nafte.
Kafom zapravo zovemo i aromatično (sada već komercijalno) piće i biljku od koje se ono dobija. Kafa je drvo, poreklom iz tropskih prašuma, koje ima ružičast cvet i plod, odnosno voće nalik na višnju. Ovaj plod, obično crven, ljubičast, žut, narandžast ili plavi, dobija crnu boju kada sazri i u sebi krije seme — ono što se kasnije koristi za proizvodnju pića.
Seme, koje se peče i onda kuva, određuje ukus i aromu kafe i sadrži one sastojke koji određuju da li je kafa zdrava za nas ili ne, kao što su to ugljeni hidrati, masti, proteini, kofein i minerali.
Zanimljiva činjenica: Drvo kafe može da poraste i do 9 metara u visinu ako se ne orezuje, i da živi čak 100 godina!
Kako kafa pozitivno utiče na zdravlje čoveka?
Spomenule smo već neke sastojke koji se nalaze u zrnu kafe. Sada je vreme da otkrijemo kako njihova svojstva utiču na naš organizam prilikom konzumacije.
Prema raznovrsnim istraživanjima koja ćemo citirati ispod, kafa može imati čitav niz benefita za zdravlje čoveka, iako je važno napomenuti da se radi o potencijalu. Teško je sa potpunom sigurnošću utvrditi sposobnost kafe da deluje na određene zdravstvene aspekte kod čoveka, kao i tvrditi da su ovi benefiti univerzalni za sve.
Ipak, studije indukuju da kafa:
Povećava energiju
Kafa je verovatno najpoznatija po tome što sadrži kofein, supstancu koja stimuliše centralni nervni sistem, a nastaje u prirodi. Tako kofein, osim u zrncima kafe, možete pronaći i u zrncima kakaa ili biljnim čajevima.
Kofein je dalje poznat po tome što smanjuje umor i pospanost, a povećava izdržljivost u sportu, naročito atletici. Za efekat kofeina na budnost ste verovatno već čuli i čule, budući da je ovo i proslavilo kafu kao piće, ali da li ste znali i znale da može unaprediti fizički performans?
U jednoj studiji iz 2016. godine, pokazalo se da je kofein smanjio osećaj umora i povećao subjektivan osećaj nivoa energije kod ljudi koji su igrali golf, dok je u drugoj studiji iz 2019. godine unapredio performans i rezultate biciklista i biciklistkinja. Brojne druge studije takođe govore o sposobnosti kofeina da unapredi fokus u sportu i pomogne u sagorevanju masti, ali i poveća mišićnu snagu.
Smanjuje rizik od razvitka nekih bolesti
Iako će preporuka i plan ishane izabranog lekara ili lekarke uvek zavisiti od specifičnog stanja svake individue, istraživanja su pokazala da kafa ima potencijal da smanji rizik od dijabetesa tip 2, fibroze jetre i kancera jetre, pa čak i razvitka depresije. Osim toga, druge studije su se bavile uticajem kafe na neurodegenerativne bolesti, i tako pronašle da ovo piće iz Etiopije ima potencijal da smanji rizik od razvitka Parkinsonove bolesti, ali i nastanka demencije kasnije u životu.
Prema nekim starijim izvorima (koji su, doduše, testirali samo muškarce), kafa bi mogla da ima i učinka u snižavanju rizika od razvijanja kamena u žuči kao i kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara, s tim što se oprez savetuje ljudima sa povišenim krvnim pritiskom, jer ga kafa može dodatno povisiti.
Potpomaže generalno zdravlje
Sigurno ste već čuli i čule za slobodne radikale, odnosno nestabilne molekule koji mogu da oštete DNK (Dezoksiribonukleinska kiselina) i membrane ćelija i tako izazovu starenje i čitav niz bolesti kod čoveka. Ako jeste, onda znate i da su antioksidanti ključne komponente u borbi protiv slobodnih radikala, a nalazimo ih u svakodnevnoj hrani, najćešće voću i povrću, ali i kafi.
Kafa predstavlja ogroman izvor antioksidanata, možda čak veći nego voće i povrće u svakodnevnoj ishrani čoveka. Kao takvo, ovo piće, konzumirano u moderaciji, može pomoći telu da se izbori sa slobodnim radikalima i raznim vrstama bolesti, od upalnih procesa do kancera.
Unapređuje kognitivne sposobnosti
Spomenule smo da kafa može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti i demencije, ali ona takođe može generalno unaprediti kognitivne sposobnosti kod čoveka. Prema nekim istraživanjima, kafa može pozitivno uticati na memoriju, koncentraciju i brzinu kojom obrađujemo informacije. Osim toga, ona može ,,odložiti” vreme umora i povećati kako psihičku tako i fizičku izdržljivost.
Snižava stres i rizik od depresije
Od mnogih dostupnih načina za snižavanje stresa, čini se da je najukusniji i najlakši konzumacija kafe. Iako veza između stresa i kafe nije još uvek sasvim jasna, istraživanja su pokazala da je redovna i umerena konzumacija kafe snizila trenutni stres i regulisala emocije kod mnogih ispitanika i ispitanica. Druge studije su potvrdile da kafa može umanjiti generalnu anksioznost, kao i rizik od nastanka depresije.
Napomena: Ukoliko stres ometa vaše svakodnevne aktivnosti ili sumnjate da bolujete od depresije, obratite se lekaru ili lekarki. Konzumacija kafe nije medicinsko rešenje, i ne koristi se za tretman stresa i depresije. Depresija je ozbiljno mentalno stanje i zahteva stručnu pomoć.
Pomaže u regulaciji telesne mase
Iako će njen efekat zavisiti od osobe do osobe, i specifičnih životnih i zdravstvenih okolnosti, studije su pokazale da kafa ima potencijal da reguliše skladištenje masti u telu i potpomogne rad stomaka, što posledično pomaže i u regulaciji telesne mase.
Osim toga, istraživanja su došla do zaključka da su ljudi koji redovno piju kafu fizički aktivniji, što takođe pomaže u balansiranju telesne težine.
Produžava život
Obradovaće vas i činjenica da je nekoliko istraživanja (i to na velikom broju ispitanika i ispitanica) došlo do zaključka da ljudi koji redovno piju kafu duže žive. Ova istraživanja su pratila individue tokom godina i zaključila da redovno konzumiranje kafe snižava rizik od kardiovaskularnih bolesti — koje su i inače jedan od najučestalijih razloga smrti — ali i drugih vrsta bolesti.
Osim toga, čini se da kafa ima generalnog udela u produžavanju života, iako studije izvržene na osnovu posmatranja ispitanika i ispitanica ne mogu sa sigurnošću utvrditi razlog tome.
Negativne strane kafe i mere opreza
Kafa nije bez mana, doduše, a one su obično u direktnoj vezi sa prekomernom konzumacijom. Gore citirani izvori nam uglavnom govore da većina benefita kafe dolazi sa umerenom konzumacijom, što bi bilo do nekih 400 miligrama kafe dnevno ili do 4 šoljice kafe. Sve preko toga povećava rizik od sledećih stanja:
- Pojačana anksioznost i insomnija. Uprkos tome što redovna i umerena konzumacija kafe pokazuje sposobnost umanjenja stresa i depresije, njena prekomerna konzumacija može učiniti upravo suprotno — povećati nivo anksioznosti. S tim u vezi, ljudi koji pate od anksioznosti mogu iskusiti pojačane epizode insomnije, kao i kraćeg i nekvalitetnijeg sna.
- Pogoršan refluks. Oprez kod ispijanja kafe se savetuje i ljudima koji pate od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a), jer ovo piće može pojačati njene simptome.
- Povišen krvni pritisak. Brojne studije potvrđuju da je rizik od povišenog krvnog pritiska zapravo niži za ljude koji redovno piju kafu. Važno je, međutim, podcrtati da se radi o zdravim individuama i umerenoj konzumaciji kafe. Ljudi koji inače ne piju kafu mogu videti trenutno povišen krvni pritisak, a oni koji već pate od povišenog krvnog pritiska mogu sebe izložiti riziku pogoršanja stanja sa prekomernom konzumacijom kafe. Zato je za ljude koji boluju od visokog krvnog pritiska veoma važno da se posavetuju sa lekarom ili lekarkom o zdravoj meri kafe za njihovo specifično stanje.
- Ubrzan rad srca. Prekomerno ispijanje kafe može dovesti i do ubrzanog rada srca, a to može povećati i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Treba imati u vidu i da se većina gore navedenih benefita odnosi na čistu, crnu kafu. Takva kafa obično ne sadrži nikakve veštačke zaslađivače, uključujući šećer, razne vrste mleka, šlag i čokoladu. Veštački zaslađivači zapravo mogu umanjiti pozitivne efekte kafe i doneti čitav niz negativnih posledica, poput pogoršanog refluksa, visokog šećera u krvi i stomačnih problema.
Zato je kafu najbolje piti crnu i bez dodataka, a ako vam je neophodan dodatan ukus, probajte da se oslonite na zdrave začine, poput cimeta i vanile. Alternativa mlečnim dodacima može biti biljno mleko, poput ovsenog ili sojinog.
Izvor naslovne fotografije: azerbaijan_stockers/Freepik
Rezon Magazin ne pruža medicinske savete. Sve informacije ovog tipa na našem sajtu, uključujući tekst, grafiku i slike, su informacionog i edukativnog karaktera. Rezon Magazin ne pretenduje da zameni profesionalne lekarske savete, dijagnoze i tretmane. Uvek potražite savet doktora za vaše specifično zdravstveno stanje ili tretman.
Rezon Magazin koristi linkove drugih sajtova ili ostalog edukacionog materijala da osigura kredibilnost sadržaja ali ni u kom slučaju nije odgovoran za tvrdnje ovih materijala.
Ako zahtevate hitnu medicinsku pomoć, pozovite svog lekara ili hitnu pomoć (194) ili posetite najbližu bolnicu.