Zimski praznici su tradicionalno vreme kada se bliski ljudi okupljaju da zajedno proslave početak nove godine, a to znači da su trpeze uvek prepunjene jelima, od posnih do mrsnih, preko slaniša do slatkiša. Domaćini i domaćice se, prema narodnoj tradiciji, uvek trude da svima ugode i sve ugoste kako dolikuje, te je poznata mantra na Balkanu da je bolje imati viška hrane nego da je zafali. Ovo, međutim, dovodi do jednog problema kome se često pridaje nedovoljno pažnje — velike količine otpada.
Tokom zimskih praznika, ljudi proizvode oko 30% više otpada nego inače, a njegov najveći deo čini hrana koja, pokvarena i bačena, završava na deponijama. Milioni tona hrane se, hermetički zatvoreni u kesama, kutijama i drugim pakovanjima, razlažu danima, nedeljama i mesecima bez kiseonika, proizvodeći metan. Ovaj gas ima negativan uticaj po životnu sredinu i doprinosi globalnom zagrevanju, a procenjuje se da hrana bačena na deponije čini čak 58% čitave emisije metana.
Uistinu, globalne akcije su neophodne da bi se smanjilo bespotrebno bacanje hrane (i drugih vrsta proizvoda) i negativan uticaj na životnu sredinu. To, ipak, ne znači da individualna domaćinstva treba da zanemare svoje uloge. Svako od nas ima moć da doprinese promeni, a ona počinje preuzimanjem odgovornosti i proaktivnošću.
Osim prevencije generisanja velike količine otpada kroz dobro planiranje obroka i kupovina, kompost će vam pomoći da se rešite bespotrebnog otpada koji niste mogli i mogle da izbegnete. U nastavku saznajte kako da napravite kompost od ostataka hrane tokom praznika, kao i šta sa njim možete da uradite.
Šta sve možete staviti u kompost od ostataka hrane (a šta bi trebalo da izbegnete)?
Dodavanje ostataka hrane u kompost nije komplikovano — potrebno je samo u posebni kontejner odvojiti namirnice kao što su:
- Zrnevlje i talog od kafe, kao i filter kesice kafe
- Kesice od čaja i ostatke od osušenih listova i korena biljke
- Ljuske od jaja
- Ljuske od orašastih plodova
- Voće i povrće, kao i njihovu koru (na primer, koru od krompira ili jabuka) i korenje
- Hleb (u malim količinama!)
- Žitarice i pastu (sveže ili kuvane, u malim količinama!)
U kompost možete dodati i iscepkane deliće kartona, kao i papirne kese označene kao pogodne za reciklažu. Tokom zimskih praznika, verovatno će vam preostati i ovih materijala u izobilju, te je šteta da završe na deponijama kada se već mogu razgraditi.
Od ostataka hrane u kompost ne bi trebalo staviti:
- Meso, ribu i kosti
- Ulje i mast
- Mlečne proizvode
- Kuvanu hranu (kompletna jela od više sastojaka)
- Veliku količina luka i citrusa
Ove namirnice i jela treba izbegavati zbog jakih mirisa koji privlače insekte i razne druge životinje — osim ako ne posedujete komercijalne reciklažne sisteme koji pomažu u fermentaciji svih vrsta hrane.
Kratak vodič do pravljenja komposta
Za pravljenje komposta će vam biti potrebna kanta, kontejner ili kakva druga hermetički zatvorena posuda ako planirate da kompost pravite u zatvorenom prostoru. Napolju možete kompost napraviti i samo tako što ćete slagati otpatke na gomilu, mada će vam biti potrebna kakva zaštita od kiše. Preporučuje se i neka vrsta ograde, kako bi se materijali bolje sabijali i kako divlje životinje ne bi mogle da im pristupe i raznose ih.
Treba imati u vidu i da materijalima može biti potrebno više vremena da se u potpunosti razgrade u spoljašnjim uslovima.
Kod pravljenja komposta se obično prati pravilo dodavanja ,,braon” materijala, odnosno lišća, grančica i papirnih novina, a onda i ,,zelenog” materijala, poput voća, povrća, trave i slično. Preporučuje se i dodavanje malo vode nakon svakog ovakvog slaganja.
Dobro je da se kanta za kompost drži na nekom toplijem unutrašnjem mestu kako bi se podstakla brža razgradnja. Bez ikakvog nadzora, kompostu može biti potrebno godinu dana da se lepo formira. Uz nadgledanje, ovo vreme ćete skratiti na pola.
Ako želite da ubrzate kompost, jednostavno s vremena na vreme otvorite posudu sa ostacima hrane da proverite njegovu vlažnost. Suv kompost zahteva povremeno dodavanje vode, a previše vlažan povremeno provetravanje. Neka hrana će se brže razlagati od druge, te je dobro da ponekad i promešate sadržaj posude.
Kako iskoristiti kompost od ostataka hrane?
Ukoliko sada složite ostatke hrane u kompost, do proleća možete imati spremno organsko đubrivo koje će vašim biljkama dati preko potrebnu nutritivnu podršku, i učiniti ih zdravim i lepim.
Kompost možete koristiti tako što ćete suvom, razloženom materijom posuti travu i biljke u dvorištu i stanu, i tako ih klasično pođubriti za brži rast i razvoj. Vodu iz komposta takođe možete koristiti za zalivanje biljaka, i postići isti efekat.
Ukoliko imate kokoške, kompost možete iskoristiti i kao hranu za njih. Sve vrste živine obožavaju da prebiraju po ostacima hrane — to je ujedno i izvor zabave i dobrih nutritijenata. Još je bolje ako kompostu dodate crviće, te ih pustite da naprave kvalitetno zemljište za vaše biljke, a kokoškama prepustite njegovo čišćenje pre sadnje.
Važno je napomenuti da dodavanje komposta u dvorište i baštu takođe može pomoći u privlačenju raznoraznih insekata zaduženih za oprašivanje. Time ćete pomoći biljkama u dvorištu da se rascvetaju, ali i podržati prirodne cikluse i biodiverzitet.
Još dobrih ideja za korišćenje ostataka hrane
Umesto pravljenja komposta, ostatke hrane možete iskoristiti i na druge načine. Žitarice, stari hleb i pecivo, voće i povrće i druge namirnice predstavljaju odličnu hranu za ptice. Ove ostatke možete prosto izneti u dvorište (ili šumu ili drugu divljinu, ali vodite računa da ne pravite đubre u gradskim prostorima za javnu upotrebu, poput parkova) ili od njih napraviti trpezu za ptice stanarice.
Čak i ako se neka hrana koju ste izbacili i izbacile napolje ne pojede, ona će se prirodno razgraditi bez negativnih uticaja na okolinu, sve dok nije hermetički zatvorena u materijale poput plastike.
Neki delovi voća takođe mogu biti iskorišćeni i za uzbudljive ,,uradi sam/a” projekte. Kora od citrusa, na primer, može biti idealan dodatak za pravljenje mirišljavih sveća kod kuće. Sve što je potrebno jeste malo kreativnosti, i sigurno ćete pronaći više od jednog načina kako upotrebiti ostatke hrane da biste izbegli i izbegle bacanje.
Izvor naslovne fotografije: Freepik